PITANJA VEZANA za automobile, automobilsku industriju i promet nisu možda u fokusu političkih kampanja uoči ovogodišnjih izbora, ali su u svakom slučaju važna. Stoga smo svim relevatnim strankama i koalicijama koje sudjeluju na izborima postavili šest identičnih pitanja te molili za odgovore.
Do sada su u našu redakciju prispjeli odgovori iz koalicija koje predvodi Domovinski pokret i one koju predvodi stranka Možemo te koalicije Rijeke pravde i Fokus-Republika. Još uvijek čekamo odgovore od Mosta i HDZ-a. U prvom nastavku možete pročitati odgovore koje su nam dali iz Domovinskog pokreta, stranke koju predvodi Ivan Penava.
1) Hoćete li se, kao što je to radila mađarska vlada u nedavnom slučaju kineskog BYD-a, aktivno boriti da Hrvatska dobije neku automobilsku ili tvornicu koja proizvodi dijelove vezane za auto industriju (baterije, komponente…)? Zašto je Hrvatska izvan svih gospodarskih tokova kada je riječ o automobilima i pratećoj industriji, jer nema nas nigdje od proizvodnje pa do transporta novih automobila (luke)?
Kao zapadna zemlja Hrvatska treba primarno nastojati svoje gospodarske partnere tražiti u zapadnim zemljama. Mnoge postsocijalističke srednjoeuropske zemlje u vremenu su tranzicije postale mjesta velikih investicija automobilske industrije. Što zbog rata, što zbog promašenih gospodarskih politika Hrvatska nije iskoristila ove prilike, koje donose mnoge ekonomske benefite, kao zemlje što su Češka, Slovačka i Mađarska.
Kvalitetnim i strateški razrađenim mjerama gospodarske politike, koje stvaraju povoljno poduzetničko ozračje (niži porezi tu predstavljaju ključnu polugu), Domovinski pokret će privući automobilsku industriju. Pravna sigurnost tu također igra veliku ulogu, a za to je pretpostavka reforma pravosuđa kako bi ulagači znali da u Hrvatskoj mogu dobiti pravnu zaštitu svojih investicija.
U našim redovima, za razliku od ostalih stranaka, ima mnogo sposobnih poduzetnika, koji u praksi znaju kako funkcioniraju poduzetničke inicijative. Naš gospodarski dio programa u usporedbi s ostalima više od ičega svjedoči o tome tko razumije, a tko ne gospodarske procese.
2) Obzirom da Hrvatska ima vrlo visoke trošarine i enorman PDV, ima i nekeod najskupljih automobila u EU, a povezano s time i vozni park uprosjeku star čak 15 godina. Dakle, nesiguran i prljav. Hoćete li povućipoteze koje bi pojeftinili automobile i tako omogućili pomlađivanjevoznog parka?
Visokim porezima plaćaju se korupcija i klijentelistički model kojiimamo u Hrvatskoj. I stari vozni park predstavlja dio hrvatskih problema. No ovaj problem sve više opterećuje i Njemačku kao automobilskog giganta. Domovinski pokret općenito se zalaže za što niže poreze koji su nužna pretpostavka za to da ekonomija dođe do kisika.
Kao stranka koja je prva prepoznala demografiju kao ključni hrvatski strateški problem založili bi se i za subvencije brojnim obiteljima koje moraju nabaviti automobile sa sedam sjedala. Vrijedi investirati u brojnije obitelji koje su kasnije velike oaze ljudskog kapitala koji sve racionalne politike sve više prepoznaju kao temelj svih razvojnih perspektiva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedino korijeniti zaokret od kronističke ekonomije prema onoj koja prepoznaje poduzetništvo Hrvatska može ekonomski iskoračiti što za sobom vuče i rješavanje problema iz vašeg pitanja.
3) Sve više europskih zemalja odustaje od ideje potpune dekarbonizacije do2035. godine, odnosno potpuno zabrane prodaje automobila s motorima naunutarnje sagorijevanje u korist električnih vozila. Naime, ta se mjera kod sve više političara smatra pretjeranom, preskupom i gotovo nemogućom za realizaciju, i predlažu logičniju tranziciju i kombinaciju uvođenja vodika,sintetičkih goriva itd… dok drugi inzistiraju zabrani i električnim vozilima. Koju ćete stranu zauzeti?
Poželjno je poticati ekološki prihvatljivija rješenja u automobilskoj industriji, ali postupno, i ne na račun racionalnosti, zdravog razuma i standarda građana. Domovinski pokret dosljedno i sustavno upozorava na neprovedivost i kontraproduktivnost radikalnih zelenih politika od svog osnutka.
Neka naša upozorenja glede ove problematike ranije su bila predmet izrugivanja i demonizacije, a danas su postala opće prihvaćena mjesta u političkom i medijskom narativu u Hrvatskoj i Europi. Politikama u Europi nedostaje racionalnosti i razboritosti u svim poljima, pa tako i ovdje gdje očito postoje određeni „zeleni“ lobiji iza kojih nedvojbeno stoje profitni motivi koji ne uzimaju u obzir opće dobro i razumne pristupe.
4) Hrvatska je iznimka u Europi gdje vozači s vozačkim dozvolama B kategorije ne mogu upravljati skuterima ili motociklima s agregatima obujma do 125 ccm, nego samo do 50 ccm. To je katastrofalna odluka, jer takva bi dozvola smanjila gužve u gradovima, a vezano s time izagađenje. Hoćete li promijeniti odluku i biti u skladu s razvijenom Europom?
I ovdje imamo višak birokracije, a manjak razumijevanja životnih problema i potreba građana. Domovinski pokret kritičan je prema mnogim neracionalnim rješenjima koje gura u EU, no kad predlože prihvatljiva i razumna rješenja mi smo prvi koji ćemo ih poduprijeti.
Političari i birokrati trebaju se „spustiti“ među tzv. obične ljude i više svoja rješenja temeljiti na životnom iskustvu te problemima i potrebama ljudi.
5) I povezano s gornjim pitanjem: veliki problem sigurnosti, ali i protočnosti prometa na hrvatskim cestama je zastarjeli način školovanja mladih vozača koji ulaze u promet u najmanju ruku nedovoljno pripremljeni. Hoćete li raditi na modernizaciji edukacije vozača, posebice jer dolazimo u period kada ćemo na cestama imati miks klasičnih, djelomično i potpuno autonomnih vozila, gdje se dosadašnja pravila trebaju preispitati?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Autori programa Domovinskog pokreta uložili su golem napor u nastojanju da ponude kvalitetne prometne politike. Hrvatska, na žalost, izazovima nerijetko pristupa ad hoc nudeći „vatrogasna“ rješenja. Nema sustavnih i strateški koncipiranih politika koja su na ovom području životno važne jer je Hrvatska turistička zemlja.
Nema kvalitetne turističke ponude bez kvalitetne prometne politike. Ona mora uzimati u obzir edukaciju vozača,ali i visokotehnološke promjene koje donosi moderno društvo na područje automobilske industrije. Ovdje su edukacija i fleksibilnost ključni kako bi se trezveno pristupilo prometnoj sigurnosti.
6) Obzirom da su osigurana sredstva, vjerujemo da ćete u slučaju da imate vlast nastaviti s izgradnjom dionica auto-cesta od Rijeke do Žute Lokve, odnosno od Metkovića do Dubrovnika. Što bi drugo napravili na poboljšanju cestovne infrastrukture?
Nabrojano su ključni prometni infrastrukturni projekti. Nužni, ali svakako ne i jedini. Potrebno je nastaviti postojeće projekte, ali, primjerice, spojiti i Viroviticu i Koprivnicu na autoceste.
Strateške politike bi i prilikom izgradnje novih vrhunski opremljenih bolnica uzele u obzir postojeću i buduću cestovnu mrežu i gradile te bolnice našto većem broju ljudi dostupnim prometnim točkama. Valja uzeti u obzir i prometne projekte koje bi Hrvatska mogla realizirati u okviru Inicijative triju mora.
Golema nas ulaganja očekuju i u željeznicu gdje je stanje u najmanju ruku otužno, zapravo refleksija dosadašnjih dominantno pogrešnih politika.